Crna Gora pred klimatskim izazovom: analiza 2020–2024

Podaci Agencije za zaštitu životne sredine pokazuju rast temperatura, nestabilnost padavina i porast gasova koji doprinose klimatskim promjenama. Tokom petogodišnjeg perioda Crna Gora bilježi stalno zagrijavanje i sve veću nestabilnost padavina, prema rezultatima Agencije za zaštitu životne sredine. Sve godine su iznad klimatske normale: 2020. i 2021. dominantno ekstremno tople, dok se 2022, 2023. i 2024. godina kreću od „toplo“ do „ekstremno toplo“. Padavine variraju od vrlo sušnog do vrlo kišnog perioda, što ukazuje na rastuće klimatske ekstreme i rizik za poljoprivredu, vodne resurse i šumske ekosisteme. Uvoz supstanci koje oštećuju ozonski omotač (HCFC-22) kontinuirano opada: sa 3.087 kg u 2020. na 480–627 kg u periodu od 2022. do 2024. godine. Istovremeno, uvoz alternativnih HFC gasova bilježi porast u navedenom periodu (52–67 t), što doprinosi emisijama gasova sa efektom staklene bašte, iako smanjuje negativan uticaj na ozon. Sektorski inventar pokazuje da energetski sektor i industrijski procesi ostaju glavni izvori CO₂ emisija, dok poljoprivreda i promjena zemljišta doprinose emisijama metana i azotnih oksida. Rezultati Agencije jasno ukazuju da kombinacija stalnog zagrijavanja, nestabilnih padavina i rastućih HFC emisija zahtijeva hitno djelovanje: prilagođavanje poljoprivrede i šumarstva, smanjenje industrijskih emisija i ubrzanu tranziciju ka održivoj energiji. Kao NVO posvećena zaštiti životne sredine, ističemo da podaci Agencije pokazuju hitnost djelovanja. Preporučujemo prelazak na obnovljive izvore, podršku čistijim tehnologijama u industriji, prilagođavanje poljoprivrede i šumarstva klimatskim izazovima, racionalnu upotrebu HFC gasova i aktivno uključivanje građana. Pravovremene i koordinisane mjere mogu smanjiti rizik od ekstremnih vremenskih događaja i zaštititi ekosisteme i kvalitet života na teritoriji Crne Gore.