Novosti

NVU EU Harmonija ukazuje da je proces inkluzije mladih osoba sa invaliditetom u Crnoj Gori, posebno u tranziciji iz obrazovnog sistema ka tržištu rada, i dalje opterećen brojnim strukturnim, institucionalnim i društvenim barijerama. Iako postoji normativni i institucionalni okvir koji uređuje ovu oblast, njegova primjena u praksi još uvijek ne daje dovoljno vidljive rezultate. Savremeni pristup ljudskim pravima, potvrđen kroz Konvenciju o pravima osoba sa invaliditetom, naglašava obavezu država da obezbijede ravnopravan pristup obrazovanju, pravdi i zapošljavanju. Ipak, u praksi i dalje postoji raskorak između formalno zagarantovanih prava i njihove stvarne dostupnosti, što se posebno odražava na mlade osobe sa invaliditetom koje izlaze iz obrazovnog sistema. Analize pokazuju da se osobe sa invaliditetom i dalje suočavaju sa višeslojnim izazovima, uključujući nedovoljnu pristupačnost obrazovanja, nedostatak adekvatne pripreme za zapošljavanje, kao i ograničene resurse i prilagođene programe podrške. Dodatno, problem nedovoljne informisanosti o postojećim pravima i mehanizmima podrške doprinosi tome da značajan broj osoba sa invaliditetom ne ostvaruje u potpunosti svoja zakonom zagarantovana prava. Zakonodavni okvir u Crnoj Gori, uključujući Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica sa invaliditetom, kao i institucionalni mehanizmi kroz Zavod za zapošljavanje i Fond za profesionalnu rehabilitaciju, predstavljaju važnu osnovu za unapređenje položaja osoba sa invaliditetom. Ipak, dosadašnja praksa pokazuje da su efekti ovih mjera i dalje ograničeni, posebno kada je riječ o sistemskoj tranziciji mladih iz obrazovanja u svijet rada. Zbog svega navedenog, NVU EU Harmonija smatra da je neophodno dalje unapređenje sistema kroz jačanje povezanosti obrazovanja i zapošljavanja, razvoj individualizovanih i proaktivnih mjera podrške, unapređenje pristupačnosti sistema, kao i dosljednu implementaciju postojećih zakonskih rješenja u praksi. Poseban akcenat treba staviti na omogućavanje samostalnog života, veću dostupnost lokalnih servisa i jačanje mogućnosti izbora i uključivanja samih osoba sa invaliditetom.

Crna Gora je, u periodu 2021–2026. godine, prema podacima Media Literacy Index-a, ostvarila vidljiv i mjerljiv napredak u oblasti medijske pismenosti. U periodu od 2021. do 2023. godine bilježi se relativna stagnacija rezultata, bez značajnijeg rasta, pri čemu Crna Gora ostaje na približno 32 boda i oko 35. pozicije na međunarodnoj rang listi. Međutim, u 2026. godini dolazi do jasnog zaokreta u trendu, koji se ogleda u porastu ukupnog rezultata na 44 boda, kao i napretku na 26. mjesto u globalnom rangiranju. Istovremeno, dolazi do promjene u klasifikacionom statusu, gdje Crna Gora prelazi iz klastera 4 u klaster 3, čime se svrstava u kategoriju tranzicionih sistema medijske pismenosti. U regionalnom kontekstu, Crna Gora se pozicionira u srednji rang država Zapadnog Balkana, uz uočljiv trend postepenog približavanja standardima Evropske unije u oblasti medijske pismenosti i jačanja otpornosti na dezinformacije. NVU EU Harmonija ocjenjuje da predstavljeni rezultati čine relevantan indikator pozitivnih institucionalnih i društvenih kretanja u oblasti medijske pismenosti. Napredak na 26. mjesto, kao i prelazak u viši klaster, tumače se kao potvrda postojanja kontinuiranog i mjerljivog unapređenja javnih politika i institucionalnih kapaciteta u ovoj oblasti. Ovakav trend ukazuje da su sprovedene intervencije u domenu obrazovanja, digitalnih kompetencija i jačanja medijske otpornosti proizvele empirijski vidljive efekte. Sa stanovišta javnih politika, navedeni pokazatelji predstavljaju osnov za zaključak da je u Crnoj Gori započet proces institucionalne konsolidacije sistema medijske pismenosti. Istovremeno, NVU EU Harmonija naglašava potrebu za daljom normativnom, strateškom i operativnom nadogradnjom politika u ovoj oblasti, kako bi se obezbijedio kontinuitet pozitivnog trenda i njegovo dodatno usklađivanje sa standardima Evropske unije.

Nevladina organizacija EU Harmonija ističe značaj većeg uključivanja mladih u procese donošenja odluka, ukazujući da ulaganje u mlade predstavlja direktno ulaganje u budućnost države i društva u cjelini. U vremenu ubrzanih društvenih, tehnoloških i ekonomskih promjena, mladi moraju biti prepoznati ne samo kao korisnici politika, već kao aktivni učesnici u njihovom kreiranju. EU Harmonija smatra da je neophodno da država pokaže pojačanu i sistemsku brigu o mladima, kroz stvaranje konkretnih mehanizama koji će omogućiti njihovo kontinuirano učešće u javnom životu. Poseban akcenat stavlja se na potrebu da se učešće mladih ne ograniči isključivo na političko djelovanje u užem smislu, već da se razviju savremeni i fleksibilni oblici participacije. U tom smislu, predlaže se uspostavljanje digitalnih i institucionalnih platformi koje bi omogućile mladima da direktno komuniciraju sa predstavnicima državnih institucija, kao i da iznose svoje prijedloge, inicijative i idejna rješenja usmjerena ka unapređenju sistema i kvaliteta života mladih. Takve platforme bi omogućile:  direktnu komunikaciju mladih sa donosiocima odluka,  transparentno razmatranje njihovih prijedloga,  uključivanje mladih u kreiranje javnih politika,  razvoj inovativnih rješenja za lokalne i nacionalne izazove. EU Harmonija ističe da mladi posjeduju znanje, kreativnost i energiju koja može značajno doprinijeti razvoju društva, te da je zadatak institucija da im obezbijede prostor i mehanizme za djelovanje. Uključivanje mladih u procese odlučivanja ne predstavlja samo demokratski standard, već i stratešku potrebu svakog društva koje teži napretku i evropskim vrijednostima.

Formiranje ad hoc radne grupe za izradu Ugovora o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji predstavlja važan i ohrabrujući korak na evropskom putu Crne Gore. Ova odluka potvrđuje da proces integracija ulazi u završnu fazu i da postoji jasna politička volja i podrška za njegovo uspješno okončanje. NVU EU Harmonija pozdravlja ovaj napredak i ističe da je sada posebno važno očuvati dinamiku reformi, uz punu transparentnost i aktivno uključivanje civilnog društva. Upravo ovakvi pomaci dodatno učvršćuju naše uvjerenje da je ostvarenje punopravnog članstva do 2028. godine realan i dostižan cilj. U narednom periodu ključno je nastaviti sa jačanjem vladavine prava, institucionalne stabilnosti i povjerenja građana u proces integracija. Vjerujemo da zajedničkim i odgovornim djelovanjem svih aktera Crna Gora može iskoristiti ovaj momentum i uspješno privesti kraju pregovarački proces, na dobrobit svih njenih građana.

Danas obilježavamo Međunarodni dan Roma, slaveći njihovu kulturu i doprinos društvu, uz podsjećanje na važnost jednakosti i inkluzije. Ovaj dan nije samo prilika za slavlje, već i snažan podsjetnik da diskriminacija, siromaštvo i isključenost s kojima se romska zajednica i dalje suočava nijesu prihvatljivi. Potrebne su sistemske promjene koje osiguravaju jednake šanse, ravnopravan pristup obrazovanju i zapošljavanju te dostojanstven život za sve građane. Kao organizacija civilnog društva, izražavamo našu predanost podsticanju jednakosti i inkluzivnosti, ističući da jednakost nije privilegija, već temeljno ljudsko pravo. Naša je odgovornost stvarati društvo u kojem svako dijete ima jednake mogućnosti, a svaki pojedinac pravo na poštovanje i dostojanstvo. Zajedničkim djelovanjem protiv nepravde gradimo inkluzivno društvo u kojem različitosti predstavljaju snagu, a ne prepreku.

Podaci Agencije za zaštitu životne sredine pokazuju rast temperatura, nestabilnost padavina i porast gasova koji doprinose klimatskim promjenama. Tokom petogodišnjeg perioda Crna Gora bilježi stalno zagrijavanje i sve veću nestabilnost padavina, prema rezultatima Agencije za zaštitu životne sredine. Sve godine su iznad klimatske normale: 2020. i 2021. dominantno ekstremno tople, dok se 2022, 2023. i 2024. godina kreću od „toplo“ do „ekstremno toplo“. Padavine variraju od vrlo sušnog do vrlo kišnog perioda, što ukazuje na rastuće klimatske ekstreme i rizik za poljoprivredu, vodne resurse i šumske ekosisteme. Uvoz supstanci koje oštećuju ozonski omotač (HCFC-22) kontinuirano opada: sa 3.087 kg u 2020. na 480–627 kg u periodu od 2022. do 2024. godine. Istovremeno, uvoz alternativnih HFC gasova bilježi porast u navedenom periodu (52–67 t), što doprinosi emisijama gasova sa efektom staklene bašte, iako smanjuje negativan uticaj na ozon. Sektorski inventar pokazuje da energetski sektor i industrijski procesi ostaju glavni izvori CO₂ emisija, dok poljoprivreda i promjena zemljišta doprinose emisijama metana i azotnih oksida. Rezultati Agencije jasno ukazuju da kombinacija stalnog zagrijavanja, nestabilnih padavina i rastućih HFC emisija zahtijeva hitno djelovanje: prilagođavanje poljoprivrede i šumarstva, smanjenje industrijskih emisija i ubrzanu tranziciju ka održivoj energiji. Kao NVO posvećena zaštiti životne sredine, ističemo da podaci Agencije pokazuju hitnost djelovanja. Preporučujemo prelazak na obnovljive izvore, podršku čistijim tehnologijama u industriji, prilagođavanje poljoprivrede i šumarstva klimatskim izazovima, racionalnu upotrebu HFC gasova i aktivno uključivanje građana. Pravovremene i koordinisane mjere mogu smanjiti rizik od ekstremnih vremenskih događaja i zaštititi ekosisteme i kvalitet života na teritoriji Crne Gore.

Sve češći napadi na novinare podsjećaju koliko je važno zaštititi slobodu medija i omogućiti novinarima da svoj posao rade bez pritisaka i straha. Izražavamo snažnu podršku svim novinarima koji svakodnevno rade u interesu javnosti. Nezavisno novinarstvo predstavlja jedan od ključnih stubova demokratskog društva. Novinari imaju važnu ulogu u informisanju građana, otvaranju društveno važnih tema i podsticanju javnog dijaloga. U posljednje vrijeme svjedočimo sve učestalijim napadima i pritiscima na novinare, što izaziva zabrinutost i podsjeća nas koliko je važno kontinuirano raditi na jačanju sigurnog okruženja za njihov rad. Svaki novinar treba imati mogućnost da profesionalno i odgovorno obavlja svoj posao, bez straha od prijetnji ili nasilja. Kao organizacija civilnog društva, želimo poslati jasnu poruku podrške svim novinarima koji svojim radom doprinose transparentnosti, odgovornosti i informisanju javnosti. Podrška novinarima znači podršku pravu građana da budu informisani. Zato je važno da kao društvo njegujemo kulturu poštovanja prema novinarskoj profesiji i da zajedno doprinosimo okruženju u kojem novinari mogu raditi slobodno, profesionalno i sigurno.

Nevladina organizacija EU Harmonija želi još jednom snažno da podsjeti javnost na jednu univerzalnu i neupitnu vrijednost: nema ničeg važnijeg od mira među ljudima i narodima. Mir nije samo politički ideal niti apstraktan pojam – on je temelj svakog ljudskog života, svakog društva i svake civilizacije. Pravo na život, sloboda kretanja, sloboda mišljenja, dostojanstvo čovjeka i sve druge osnovne slobode neraskidivo su povezane sa mirom. Bez mira, sva druga prava postaju krhka i nesigurna. Upravo zato očuvanje mira predstavlja najvišu moralnu i društvenu obavezu svih država, institucija i pojedinaca. U vremenu globalnih izazova, podjela i sve češćih konflikata, važno je podsjetiti da nijedan politički, ideološki ili ekonomski interes ne može i ne smije biti važniji od ljudskog života. Mir nije samo politička kategorija, mir je civilizacijska vrijednost i moralna obaveza čovječanstva. NVO EU Harmonija poziva sve društvene i političke aktere, međunarodne institucije, organizacije civilnog društva i građane širom svijeta da istrajno rade na jačanju kulture dijaloga, tolerancije i međusobnog poštovanja. Samo kroz saradnju, razumijevanje i poštovanje univerzalnih ljudskih prava moguće je graditi stabilan, pravedan i siguran svijet. Društva koja čuvaju mir čuvaju i svoje najvažnije bogatstvo poput prava na život, slobodu i dostojanstvo svakog čovjeka. Zato danas, možda više nego ikada, moramo jasno i odgovorno poručiti da “Najveća pobjeda čovječanstva nije u ratovima koje dobije, već u miru koji uspije da sačuva.”

Nevladina organizacija EU Harmonija smatra da pitanje zaštite djece u digitalnom prostoru mora postati jedno od važnijih društvenih i institucionalnih pitanja u Crnoj Gori. Sve veća i ranija izloženost djece društvenim mrežama nosi brojne rizike po njihov psihološki, socijalni i obrazovni razvoj, zbog čega je potrebno razmotriti uvođenje jasnijih pravila i mehanizama kontrole pristupa tim platformama za maloljetnike. Djeca danas provode značajan dio vremena na društvenim mrežama, često bez adekvatnog nadzora i bez razvijenih kapaciteta da prepoznaju potencijalne opasnosti digitalnog okruženja. Brojna međunarodna istraživanja ukazuju da prekomjerno korišćenje društvenih mreža može imati negativne posljedice po mentalno zdravlje djece i adolescenata, uključujući povećanu anksioznost, pad samopouzdanja, poremećaje pažnje, izloženost sajber nasilju, kao i stvaranje zavisnosti od digitalnih sadržaja. NVO EU Harmonija smatra da bi uvođenje ograničenja pristupa društvenim mrežama za djecu mlađu od 16 godina, uz adekvatne mehanizme provjere starosti, moglo značajno doprinijeti zdravijem razvoju djece. Ovakva mjera bi omogućila da djeca više vremena posvete obrazovanju, sportu, kreativnim aktivnostima i neposrednoj socijalnoj interakciji, što je ključno za njihov pravilan emocionalni i društveni razvoj. U tom smislu, smatramo da bi nadležne institucije u Crnoj Gori trebalo da razmotre sljedeće korake: - uvođenje sistema provjere starosti prilikom otvaranja naloga na društvenim mrežama; - mogućnost obavezne saglasnosti roditelja ili staratelja za korisnike mlađe od 16 godina; - unapređenje zakonodavnog okvira koji se odnosi na zaštitu djece na internetu; - jačanje edukacije roditelja, nastavnika i djece o bezbjednom korišćenju digitalnih tehnologija; - pokretanje javnih kampanja o uticaju društvenih mreža na razvoj djece. Ohrabrujuće je da se u Evropi sve više govori o potrebi regulacije ove oblasti. Kao pozitivan primjer može se navesti inicijativa Španije, koja planira uvođenje strožih mehanizama provjere starosti za pristup društvenim mrežama kako bi se ograničila njihova dostupnost djeci mlađoj od 16 godina. Ovakvi primjeri pokazuju da države sve ozbiljnije pristupaju zaštiti djece u digitalnom prostoru. NVO EU Harmonija smatra da Crna Gora, kao društvo koje teži evropskim standardima i modernim politikama zaštite djece, treba pravovremeno da pokrene javnu raspravu i razmotri uvođenje sličnih rješenja koja bi doprinijela sigurnijem i zdravijem digitalnom okruženju za najmlađe. Zaštita djece u savremenom digitalnom društvu mora biti zajednička odgovornost institucija, roditelja i društva u cjelini, jer kvalitetan i zdrav razvoj djece predstavlja temelj budućnosti svake države